VJETAR

VJEra TrAži Razum – Blog posvećen teologiji i crkvenim pitanjima

Regina Amicht Quinn: žene u Crkvi jednostavno ne postoje

raq3a

Nitko mi nikada nije dao odgovor zašto žene ne mogu biti svećenice a da bi me taj odgovor zadovoljio. Interesantno je jer kod nas u Njemačkoj, u prilično sekulariziranoj okolini žene su one koje nose Crkvu

Razgovarao: Nikola Horvat


Možete li nam se predstaviti?

Moje ime je Regina Amicht Quinn, ja sam teologinja po obrazovanju. Studirala sam katoličku teologiju, ali i književnost. Svoj sam doktorat pisala na temu etika teodiceje. Napisala sam habilitat na temu religija, seksualnost i tijelo, no od Rima nisam dobila tzv. Nihil obstat.

Za početak možete li nam reći gdje su izvori prava žena u Crkvi, osobito u katoličkoj Crkvi?

Gdje su izvori? Izvori su u stvorenjima i u činjenici što mi kršćani vjerujemo da Bog voli svoja stvorenja. I to je to. Imamo socijalnu i civilizacijsku povijest u Europi i ostalim dijelovima svijeta koja je vrlo problematična za žene a to znači dvostruke odnose između muškaraca i žena. Naravno da su religije sastavni dio kulturne povijesti. Dakle, imamo problematičnu povijest religije odnosa između muškaraca i žena.

Dobro, a gdje su izvori muškarčeve moći nad ženom u Crkvi?

Teško je razdvojiti što je religiozno a što je civilizacijsko jer su se strukture moći ispreplitale. Živjeli smo u patrijarhalnim društvima tisućama godina, barem u Europi. Naravno, religija nam daje sistem simbola gdje je muška dominacija nad ženama i djecom na neki način uvećana. Za to postoje i slike i jedna takva slika je ultimativni muški Bog koji šalje svoga sina, ali i Duh Sveti koji je u našim kršćanskim predodžbama također muškog roda.

raq2a

U kojem su odnosu seks i seksualnost s pravima žena u Crkvi i kako je isti fenomen povezan s muškom dominacijom nad ženom i kakvu ulogu u tome igra čistoća?

Postoji jedna vrlo tradicionalna slika koja povezuje mušku seksualnost s moći, potencijom i žene nemaju u ovom smislu moć. Žene nose djecu i to ih čini ranjivima. U isto vrijeme u ovome imamo skriveno nešto poput patrilinearne ekonomije. To znači: majka je sigurna – otac nije siguran. U antici pitanje je bilo oko nasljedstva. Dakle, to je ekonomsko pitanje. Tko nasljeđuje što i od koga. Ovo je pitanje nasljeđivanja za žene transformirano u moralno pitanje čistoće kao najveće vrednote. I iz ove ideje o čistoći za žene izranja bogorodica Marija kao slika te čistoće. Ovdje valja spomenuti i svetost iz koje proizlaze razne figure. Jedna je Maria Goretti. Ona je svetica. Kanonizirana je 1950. Bila je mlada kada je silovana. Borila se, ali je ubijena. I zbog toga je svetica. Ako pogledate europsku povijest zadnjih godina 2. svjetskog rata i prvih godina nakon tog istog rata vidjeti ćete da je bilo mnogo silovanih žena diljem cijele Europe. I to je bila poruka koju Vatikan šalje pedesetih godina – ne bi ste trebale živjeti – praktički. Ta fiksacija na čistoću je jedan od efekata koji bi tu mogao biti glavni fokus oko kojega se sve dalje plete.

Kao ženska znanstvenica i teologinja, kako vidite poziciju žena unutar organiziranih religija?

Čistoća igra ulogu u svim religijama, tako da imamo stereotipiziranu sliku žene i kako bi se žena trebala ponašati. To znači da bi žena trebala biti ili Kristova zaručnica, u katoličkoj Crkvi, ili muškarčeva žena. Dakle, ne postoji koncepcija samostalne žene. Kao da niti ne postoji jezik kojim bi se prerekla ta tema, barem u našoj religioznoj tradiciji. Eto, uzmimo velike žene poput Terezije Avilske ili drugih, one su Kristove zaručnice. Dakle, žene nisu percipirane kao individue već kroz odnose, bilo s muškarcima bilo s Kristom. Situacija sa ženama u Crkvi je povezana s time. Ljudi se boje.  Uzmimo samo činjenicu da žene predaju teologiju uglavnom na nekim prikladnim katedrama poput katehetike ili možda poneki biblijski predmet, no mi u Njemačkoj imamo vrlo malo žena u dogmatici, fundamentalnoj i moralnoj teologiji.

Koji su Vaši pogledi na teološku struku, tradiciju Crkve i u kakvom bi teologija i tradicija trebali biti odnosu, te kako ste se Vi kao teologinja razvijali kroz svoju karijeru?

Smatram da je teologija predivan predmet zbog toga što je vrlo širok i povezuje gotovo sve od svjetovnih do strogo znanstvenih sfera. Dakle, možete biti i arheolog a ujedno i teolog. To me je sve oduševljavalo. Drugo, imamo vrlo bogatu tradiciju koju jako cijenim, ali mislim da nije ispravno uzeti kutiju, staviti tu tradiciju unutra i na neki je način zatvoriti kako bi mogli tu tradiciju nositi kroz vremena ne bi li ostala nepromijenjena. Smatram da te kutije moramo otvoriti, moramo otvoriti naše prozore kako bi vidjeli što to ima u svijetu, što su radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi u svijetu i upravo je to mjesto na koje teologija mora krenuti. Ne treba se brinuti za tu kutiju tradicije. I tako sam ja smatrala da je vrijeme da netko počne misliti i govoriti o pitanjima seksualnosti i roda jer ljudi pate. Religiozni ljudi koji žele imati neke veze s Crkvom pate ukoliko su razvedeni, ukoliko su homoseksualci, ukoliko su transseksualci. Vrijeme je da o tome ponovno razmišljamo. A treće, majka sam, imam troje djece i kada sam pisala svoje knjige djeca su mi bila nešto poput, ne dodira sa stvarnošću, nego dodira sa istinom. Sjedeći za stolom smatrala sam da moram biti istinita za tim stolom, na igralištu s djecom, na roditeljskim sastancima i u svim situacijama uz djecu – bilo radosnim ili problematičnim. To me je učinilo poniznom i realnom.

Zašto vam je oduzeta dozvola za predavanje na crkvenim učilištima?

Ne znam. Nikada mi nisu rekli razloge za to. Da sam izdala knjigu naslova “Krist nije uskrsnuo” razumijela bih da su skeptični oko moje teologije. No, ono što sam ja učinila je da sam pričala o ljudskim iskustvima i pokušajima da se to iskustvo ponovno proživi, ali kao prostor teološke refleksije. To nije razlog za uzimanje dozvole za predavanjem. Ali, naravno, pitanje feminističke teologije se poriče u Crkvi, i naravno ako ja kao moralna teologinja dotaknem pitanje seksualnosti to je vrlo problematično. Ako se žena bavi tim pitanjima je problematično, a i bila bi prva žena nositeljica katedre moralne teologije u Njemačkoj pa je jedan od biskupa rekao da je centar moralne teologije kako ispovijedaš pa prema tome, s obzirom da si žena, nisi za to kvalificirana. Dolazim iz Tubungena i u to je vrijeme kardinal Ratzinger možda čak i radio na mojim spisima, nisam sigurna. On je iz Tubingena otišao 1967. kada su izbili studentski nemiri tako da je njegova slika Tubingena slika revolucionarnog i zlog mjesta, a i naravno da odatle dolaze neki eminentni progresivni teolozi. To je bio jedan novi aspekt u svemu tome.

raq1a

Spomenuli ste radost i nadu, žalost i tjeskobu ljudi. To je antologijski početak pastoralne konstitucije Gaudium et spes  Drugog Vatikanskog. Da li je drugi Vatikanum učinio što dobroga za ljudska prava u Crkvi i kako Crkva živi taj nauk.

Drugi Vatikanski sabor je prije svega otvorio vrata. Možda je to bilo prerano da se napravi nešto dobro za prava žena. Zapravo ne trebamo činiti dobro za žene, moramo samo otvoriti prostore u kojima će žene slobodno živjeti unutar Crkve, a druga stvar je patrijarhalna ideja da sada moramo biti ljubazni prema ženama zbog drugog Vatikanuma. Osnovno pitanje je pitanje ređenja žena. Nitko mi nikada nije dao odgovor zašto žene ne mogu biti svećenice a da bi me taj odgovor zadovoljio. Interesantno je jer kod nas u Njemačkoj, u prilično sekulariziranoj okolini žene su one koje nose Crkvu. Žene idu u Crkvu, žene volontiraju i nose Crkvu, čine mnogo na pastoralnom polju. Na neki je način smješna situacija. Crkva bi se, barem u Njemačkoj, mogla komotno zatvoriti ako bi žene izašle iz Crkve, a one i dalje nemaju nikakav autoritet unatoč svemu.

A sada možda jedno smiješno pitanje: je li Isus želio i ustanovio uopće svećeništvo i ako je da li je želio svećenice?

E to je dobro pitanje! Biblijski znanstvenici nas uče da je Isus živio u okruženju koje je ubrzo očekivalo kraj svijeta. Ne mogu uopće zamisliti da je imao na pameti nekakve strukture ili tko bi nosio koji autoritet, tako da je to zapravo čudno pitanje. Vjerski autoriteti nam govore da je Isus izabrao muškarce za svoje apostole koji su (u glavama tih autoriteta op.a.) gotovo isto što i svećenici. To je biblijski banalna izjava. Ono što vidim s Isusom je da se nije sramio nikakvog kontakta, nije ekskluzivno izabrao ljude slične sebi, nije ekskluzivno izabrao ljude koji su bili siromašni…izabrao je siromašne, ali ne ekskluzivno, kontaktirao je ljude koji su bili bogati – bogatog mladića, Mariju iz Magdale itd. Saobraćao je sa sakupljačima poreza koji su bili prezreni od židovskog društva, ili sa ženama s lošom reputacijom, djecom itd. Ne postoji ništa što bi spriječilo da on saobraća s ljudima. Konfrontirani smo s Isusom koji je jako volio i volio je bez granica. To je zastrašujuće. Ako imaš instituciju i gradiš društvo to je zastrašujuće i da bi preživio moraš povlačiti linije da bi reducirao kompleksnost svoga okruženja. Ta zastrašujuća činjenica je vodila do opsesije povlačenja linija kroz zakone o čistoći i ostalome što je služilo da se ljude smjesti u ladice.

Kako se žene mogu izboriti za svoja prava u katoličkoj Crkvi?

Imamo mnogo primjera gdje se žene bore za svoja prava. Žene razmišljaju, žene govore, mole na glas. Ne mogu općenito reći što bi žene trebale zato što smo kroz godine feminističke teologije naučile jednu stvar – žene u Crkvi jednostavno ne postoje. Svi smo različiti i moramo poštovati različitosti jedni drugih. Postoje žene koje su dobre u radu i širenju svoga prostora unutar Crkve i neću to nikada poreći, ali na kraju ipak trebamo žene koje gledaju Crkvu izvana i sa suosjećanjem jer više se unutra ne uklapaju, a to nije laka pozicija.

Dakle, moraju biti strpljive….

Ali moraju biti i nestrpljive, naravno. Govoriti je milost!

Oglasi

Adekvatno reagiraj - objaviti će se samo imenom i prezimenom potpisani komentari koji se drže teme i koji su potkrijepljeni argumentima, ili su pak misaoni dodatak temi.

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Information

This entry was posted on 04/08/2014 by in Interview and tagged , , .

Upiši Email kako bi primao notifikacije o novim postovima

Pridruži se 40 drugih sljedbenika

Prati blog na Twitteru

Kliknuli ste

  • 47,848 puta
Follow VJETAR on WordPress.com
%d bloggers like this: